Postoji mnogo lokacija gdje kestenu klima, tlo i količina padalina odgovaraju te dobro uspijeva. Okolica Karlovca, Petrova gora, Medvednica, Hrvatska Kostajnica itd.
O porijeklu kestena na našim prostorima postoje oprečna mišljenja. Jedno je da je kesten autohton, a drugo da je donesen u doba Rima, ili čak mnogo kasnije, za turskih osvajanja. Kako bilo, sav šumski kesten u Hrvatskoj je izgledom prilično sličan u usporedbi s raznolikošću tipova kestena u Turskoj ili Italiji, a pogotovo u Kini, što govori u prilog hipotezi da se radi o alohtonoj biljci. Pravu istinu doznat ćemo, možda jednog dana, nakon opsežne genetske analize.
Za razliku od svih mediteranskih zemalja, u kojima postoji stoljetna pa i tisućljetna tradicija sustavno uzgajanog kestena u zaštićenim kestenicima, u Hrvatskoj se kesten smatra šumskom biljkom, darom s neba. Zbog male ekonomske važnosti kao voćke nije predmet interesa Agronomskog fakulteta, već samo Šumarskog. Istini za volju, zakonodavac mu je dao status voćke. Istovremeno, u Hrvatskoj ne postoji institucija koja je kadra registrirati sorte kestena. Posljedica toga je da smo jedina mediteranska zemlja koja još nije registrirala domaće sorte kestena. Sukladno tome je i znanje o kestenu kao voćki. Zanemarivo je u usporedbi sa svim europskim mediteranskim zemljama, uključivši Tursku. Sustavno se uzgaja tek od nedavno. Iznimka su dijelovi zemlje koji su nekada bili u sastavu Italije, gdje su se do danas zadržali kestenici talijanskog tipa maruna. Na primjer u okolica Lovrana.
Kao suprotnost gore izrečenom, mjestimično i na vrlo ograničenom prostoru, pronalazimo primjerke stabala koji bitno odudaraju od kestena u najbližoj okolini. Pronašli smo vrlo zanimljive primjerke diljem Hrvatske, ubrali plemke i nacijepili ih u naš kestenik radi promatranja. Neki s prosječnim plodom od 20+ grama. Po, izgledu i osobinama su najsličniji euro-japanskim hibridima i nimalo ne podsjećaju na marun ili domaći šumski kesten. O njihovu porijeklu možemo samo nagađati nedokazanim hipotezama. U organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u postupku je genetsko ispitivanje ovih kultivara koje će možda razjasniti njihovo porijeklo. Stabla se nalaze u našem kesteniku na promatranju.
- Dubovac donji i gornji
- Kozjača
- Medvednica JM
- Novoselištar
- Ribić 1 i 2
Naš uzgoj
Koristeći genetski materijal sakupljen s raznih strana svijeta kontroliranim oprašivanjem radimo na stvaranju kestena poboljšanih svojstava. Promatramo nasad od nekoliko desetaka sjemenjaka. Tako je ‘rođen’ kultivar kojeg smo nazvali Samoljuštivi Zagradski kesten.
Plod je gotovo pravokutan, pomalo uglatog oblika, većinom u rasponu od 15 do 20g. Odličnog je okusa, izrazito lako se ljušti i nešto je tvrđe strukture u usporedbi s europskim kestenom. Nasad je mlad pa su prinosi još vrlo mali.
